MOSTOVI BROJ 4

 MOSTOVI BROJ 5

 MOSTOVI BROJ 6

 MOSTOVI BROJ 7

Sadržaj

Saradnici u ovom broju

 MOSTOVI BROJ 8/9

 MOSTOVI BROJ 10

Akutna akustička trauma i blast trauma uha

Dr. Milan Mandilović,

Opća bolnica, Sarajevo

 Akutna akustička trauma je specifična trauma unutrašnjeg uha koju izazivaju zvuci izuzetne snage i trajanja. Obično je riječ o jednokratnom, kraćem ili dužem djelovanju zvuka visokog intenziteta, najčešće oko 2000 Hz (eksplozije, pucnji, buka motora, naročito mlaznih).

Blast trauma obuhvata sva oštećenja uha izazvana snažnim blast talasima.

S obzirom na to da su izvori akustičkih i blast talasa zajednički i da na uho djeluju udruženo i sličnim mehanizmom dejstva, akutnu akustičku traumu i blast traumu proučavamo kao jedinstvenu cjelinu. U akustičkoj traumi zvučni talas velikog intenziteta svojim mehaničkim dejstvom oštećuje cilijarne čelije unutrašnjeg uha; oštećenja nastaju i uslijed funkcionalne preopterećenosti cilijarnih senzornih čelija kao posljedica cirkulatornih poremećaja krvnih sudova unutrašnjeg uha.

Kao blast povreda dominantan faktor oštećenja sluha su mehanički, tj. aritmički talasi koji se od mjesta eksplozije šire sferično u svim pravcima. Njihova jačina opada sa kvadratom rastojanja. Talas se sastoji od dvije faze: kompresivne ili pozitivne faze i dekompresivne ili negativne faze. Oštećenja sluha izaziva uglavnom kompresivna ili pozitivna faza.

Blast može biti vazdušni ako se eksplozija širi kroz vazduh, imerzioni ako se širi kroz tečnu sredinu i čvrst udar, ukoliko se talas širi kroz čvrsto tijelo. Najčešće povrede uha izazvane su vazdušnim talasom.

Akustički talasi oštećuju isključivo unutrašnje uho, dok blast talasi oštećuju i srednje i unutrašnje uho. Veličina oštećenja zavisiće od intenziteta blasta, udaljenosti od centra eksplozije i položaja glave. Povrijeđeni se pri blast povredi obično žali na jako zujanje i ošter bol u uhu, a ponekad i na vrtoglavicu. Klinički se mogu naći tačkasta krvarenja na bubnoj opni, do velikih destrukcija bubne opne, i to u njenom centralnom i donjem dijelu. Nisu rijetka iščašenja pa i prijelomi pojedinih košćica. Oštećenja vestibularnog aparata su rijetka.

Oštećenje sluha akustičkom traumom zavisi od više faktora, među kojima su: intenzitet buke, dužina eksplozije, individualna preosjetljivost, karakter buke (stalna ili nestalna) te frekventni spektar buke (buka visokih frekvencija prije dovodi do oštećenja sluha).

S obzirom na to da terapija ovih povreda, ni kod nas niti u svijetu ne daje zadovoljavajuće rezultate, najvažnija je prevencija, odnosno preduzimanje zaštitnih medicinskih i tehničkih mjera. Medicinske mjere se sastoje u odabiranju ljudstva, naime u buci ne smiju da rade osobe sa oštećenjima srednjeg uha bilo koje etiologije, kao ni osobe sa hroničnim procesom u srednjem uhu i slabom kohlearnom rezervom.

Tehničke mjere se sastoje u tome da se izvrši obezbjeđenje raznih uređaja koji će zaštititi zaposleni personal od buke. U prevenciji akustičke traume treba obavezno koristiti individualna zaštitna sredstva u koje spadaju ušni čepovi i kacige.

Sve povrede izazvane akutnom akustičkom traumom ili blast traumom moraju imati tretman nadležne specijalističke ORL službe.

Povratak na sadržaj