Free Web Site - Free Web Space and Site Hosting - Web Hosting - Internet Store and Ecommerce Solution Provider - High Speed Internet
Search the Web

 

 

Glasilo Saveza udruženja građana oštećenog sluha i govora BiH

 

 MOSTOVI BROJ 4

 

 MOSTOVI BROJ 5

Sadržaj

Saradnici u ovom broju

  MOSTOVI BROJ 6

 MOSTOVI BROJ 7

 MOSTOVI BROJ 8/9

 MOSTOVI BROJ 10

 

 

 

      

MOSTOVI broj 5, decembar/prosinac 2001. godine

REZIME                          engleski

Ovo izdanje posvećeno je znakovnom jeziku.

Međunarodni dan gluhih je veselo obilježen u Udruženju građana oštećenog sluha Kantona Sarajevo. Ovo Udruženje na razne načine pomaže svojim članovima u rušenju komunikacionih i informacionih barijera. Veliki broj gluhih i nagluhih iz ovog udruženja dobio je mobitele povoljno, uz mogućnost kupovine na više rata. Glasilo pod nazivom “Boje tišine” redovno izlazi i rado se čita među članovima.

Savez udruženja građana oštećenog sluha Tuzlanskog kantona okuplja 6 općinskih udruženja. Ima više organizovanih privrednih jedinica na svom području gdje se zapošljavaju gluhi. Ipak, personalni i finansijski problemi otežavaju rad i ovog udruženja.

I naš Savez udruženja građana oštećenog sluha i govora BiH je organizovao pravi kulturni hepening povodom Međunarodnog dana gluhih. Dana 28.09, scena i atelje sarajevske Akademije scenskih umjetnosti, brujali su od brojnih posjetilaca. Pozorišna predstava pod nazivom “Priča o jednom snu”, izložba slika i crteža akademskog slikara Omera Mujagića, umjetničkih fotografija Adnana Hadžića, plakata sa dvoručnom abecedom umjetničkog slikara Nedžada Ćosovića, metalnih figura Jusufa Kozarića, sevdalinke Ibrahima Ćorića, promocija magazina za tematiku gluhih i nagluhih “Mostovi” – sve u izvedbi gluhih - oduševili su i iznenadili posjetioce.

Najveći broj predstavnika Organizacija osoba sa invaliditetom u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj već je imao priliku upoznati se sa sadržajem "Standardnih pravila". Jasnoću odredaba "Standardnih pravila", borci za novi društveni položaj osoba sa invaliditetom koriste kao snažan argument za zahtjeve upućene predstavnicima institucija vlasti, te kao standard za kreiranje dugoročnih strategija u borbi za prava osoba sa invaliditetom. Ali, nažalost, za najveći broj predstavnika institucija vlasti na svim nivoima, te predstavnika ostalih institucija zajednice, "Standardna pravila" su potpuna nepoznanica. Kakva je njihova primjena u BiH? Krajem novembra i početkom decembra ove godine, u Neumu, je održan seminar na ovu temu.

U Hrvatskoj je u decembru organizovana velika akcija za prikupljanje novca za nabavku kohlearnih implantata za gluhu djecu, pod nazivom “Dajmo da čuju”. Nositelji ovog velikog humanitarnog projekta su Ministarstvo hrvatskih branitelja Domovinskog rata, Europapress holding, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatski telekom i Narodni radio. Akcija "Dajmo da cuju" najveći je humanitarni projekt proveden ikada u Hrvatskoj. Naslanja se na akciju Ministarstva hrvatskih branitelja Domovinskog rata "Anamarija u svijetu zvukova" kojom je prikupljen novac za kupnju 30 umjetnih pužnica za gluhu djecu hrvatskih branitelja. Cijena jedne umjetne pužnice je 150.000 kuna (cca 40.000 KM), a cilj akcije "Dajmo da čuju" je prikupiti dovoljna novčana sredstva za kupnju pužnica čijom bi ugradnjom oko 85-ero gluhe djece, od kojih su njih 35-ero djeca hrvatskih branitelja, moglo normalno čuti. Isto se sprema i u Bosni i Hercegovini… Na Kliničkom centru univerziteta u Tuzli je u oktobru obavljena prva operacija ugradnje kohlearnog implanta u BiH, neovisno od ove akcije.

Nastavak teksta knjige “Stimulacije pokretom” koju priprema Udruženje Kantona Sarajevo, autora prof. Hidajete Glavinić: Stimulacije pokretom za artikulaciju određenog glasa i Kinestetski i  psihomotorni odgoj u okviru stimulacija pokretom u rehabilitaciji slušnooštećene djece ispod tri godine po verbotonalnoj metodi.

Pojedinačna razdoblja u kojima pokušavamo prebroditi krizu su duga i intenzivna. Što brže prebrodimo krizu i zaista prihvatimo djetetovu gluhoću, to prije ćemo mu kao roditelji biti spremni i sposobni pomoći. Nemoguće je od djeteta očekivati da prihvati svoju gluhoću i samostalno prebrodi krizu ako je nisu prebrodili njegovi roditelji. U tim trenucima su nam vrlo važni ljudi sa kojima smo bliski: prijatelji, poznanici, porodica. Od izuzetne pomoći su nam i drugi roditelji koji imaju gluho ili nagluho dijete, a i sami gluhi ljudi.

Znakovni jezik gluhih ima svoju istoriju, a prvi zapisi datiraju od 16. vijeka.

Rezolucija Evropskog parlamenta o znakovnim jezicima gluhih usvojena je 1998. godine.

Koji je Status Znakovnog jezika u zemljama Evrope? U svim evropskim zemljama udruženja gluhih, njihovi članovi i saveznici vode snažnu, kontinuiranu, kampanju za priznavanje znakovnog jezika kao punopravnog i jednakog govornom jeziku tih zemalja. U posljednje četiri godine su ove zemlje vrlo uporno djelovale u pravcu priznavanja znakovnog jezika u njihovom zakonodavstvu. Jasno je da je glavni podsticaj ovom pokretu bio momenat generiran Projektom EUD o znakovnim jezicima 1996-97, koji je analizirao probleme i prepreke koji su stajali pred korisnicima znakovnog jezika. Po prvi put, nacionalne organizacije gluhih su mogle da djeluju zajedno sa drugim potencijalnim partnerima u njihovim zemljama u pravcu analiziranja i definisanja problema, i ponuditi solucije za njihovo prevazilaženje. Nivoi na kojem su različite nacionalne organizacije gluhih vodile svoje kampanje za priznavanje znakovnog jezika variraju, razumljivo, od zemlje do zemlje, jer se i aktuelna situacija i legalno okruženje razlikuju od zemlje do zemlje. Važno je napomenuti da se kampanja za priznavanje znakovnog jezika oslanja na istraživanja koja demonstriraju da je pravo na znakovni jezik ljudsko pravo na vlastiti jezik, sa nezavisnim leksikonom i gramatičkim sistemom. Ovo ukazuje na važnost istraživanja znakovnih jezika, jer samo njima možemo pobijati predrasude većine ljudi – političara i među njima visoko rangiranih vladinih službenika - kako  znakovni jezik “nije pravi jezik”. Kakva je situacija u nekim zemljama bivše Jugoslavije.

Ponovo o Simpoziju “Znakovni jezik i kultura gluhih” održanom u Zagrebu, u maju ove godine.

Zakon o znakovnom jeziku u Sloveniji usvojiće se do 01.07.2002. godine. Gluhi će imati pravo na besplatnog tumača kada budu ostvarivali svoja prava pred sudom i u organima javnih službi. Pored toga biće im obezbijeđeno još 10 sati besplatnog tumačenja na znakovnom jeziku po slobodnom izboru.

Koordinacioni odbor invalidskih organizacija F BiH uputio je svoje primjedbe i sugestije na tekst Prednacrta Zakona o igrama na sreću, a koji se odnose na učešće invalidskih organizacija u prihodima igara na sreću.

Tinitus, zujanje u ušima. Tinitus se javlja u mnogim formama. Kakakteriše ga pojavljivanje zvukova u uhu a koji ne dolaze od vanjskog izvora zvuka. To znači da se stalno čuju dosadni zvukovi, ali bez odgovarajućeg podražaja. Neki ljudi ljudi jednostavno ne mogu isključiti svoju pažnju od toga, naprotiv fokusiraju se na te zvukove. Savjeti, kako se nositi sa tinitusom.

Iz naših škola: radovi učenika Centara u Sarajevu i Tuzli. Nabavljeni slušni aparati za učenike ova dva Centra.

Model pomoći studentima sa posebnim potrebama na Univerzitetu u Tuzli.

Ljubav prema rukometu jača je od tišine – je zanimljiva priča o gluhoj rukometašici koju gluhoća nije spriječila da bude uspješna u sportu.

Poezija: Oda gluhom djetetu i Gluha poema dirnuće u srce svakoga ko pročita ove stihove prevedene sa interneta.

 

 

Napomena: Članci iz magazina MOSTOVI u Web izdanje se ne prenose uvijek kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Ponekad se ne prenosi niti cijeli tekst članka. Svrha članaka na Webu jest da pruže uvid u način obrade teme i potaknu interes za proučavanjem cijelog broja MOSTOVA. Za cjelovit uvid u članke - savjetujemo da pogledate papirnato izdanje magazina. Hvala.