MOSTOVI BROJ 4

 MOSTOVI BROJ 5

Sadržaj

Saradnici u ovom broju

  MOSTOVI BROJ 6

 MOSTOVI BROJ 7

 MOSTOVI BROJ 8/9

 MOSTOVI BROJ 10

 RADOST  ILI  KALVARIJA?

SVE O KOHLEARNOJ IMPLANTACIJI

kroz pitanja i odgovore

HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH

ZAGREB, 2001

KOHLEARNA IMPLANTACIJA – RADOST ILI KALVARIJA?

 "Ana je zaista sretno i veselo dijete, a supruga i ja smo presretni njenim razvojem". Ovo je svjedočanstvo oca petogodišnje gluhe djevojčice koja je u drugoj godini života dobila kohlearni implantat, a danas govori, sluša, uči engleski… 

"Kad stavi govorni procesor Matija je čujuće dijete! – izjavljuju roditelji drugog malog gluhog djeteta s implantatom. 

Imamo i niz radosnih svjedočanstava odraslih gluhih koji su nekada čuli pa izgubili sluh, a sada uz kohlearni implantat – nakon upornog vježbanja – ponovno otkrivaju svijet zvuka.

Ali…

…"Dobivamo mnoge signale od obitelji koje su se našle u pravoj i pravcatoj kalvariji, nakon što su svojoj djeci ugradile kohlearni implantat… U Sjedinjenim Državama, gdje se ova tehnika najduže primjenjuje, objavljeni su članci o štetama nanesenim kohlearnim implantatom, gdje se iznose visoki statističkih postoci neuspjeha"… Iz najnovijeg službenog izvješća Talijanskog saveza gluhih.

Imamo i niz svjedočanstava razočaranih odraslih gluhih pojedinaca kojima je kohlearni implantat donio samo muke i nevolje, pa žale što su se dali nagovoriti na operaciju.

Na pitanje iz naslova odgovor bi zato morao biti: "Da, kohlearna implantacija je i radost i kalvarija! Kako kada i kako kome!"  

Jedini razuman savjet onima koji razmišljaju o implantaciji za se ili za svoje dijete bio bi: Informirajte se temeljito, provjerite kakvi se rezultati i uz koje uvjete mogu otprilike očekivati u skupini gluhih kojoj pripadate vi ili vaše dijete. Ne vjerujte senzacionalističkim i neznalačkim novinskim raportima o čudesnom povratku svih gluhih u svijet zvuka. Propitajte se kako i koliko čuju oni iz vaše skupine koji su operirani prije nekoliko godina, jesu li se zaista integrirali u "normalno društvo", kako je najavljivano… 

Materijal koji ovdje nudimo napisali su talijanski specijalisti koji se bave kohlearnim implantacijama. Ne treba sumnjati u istinitost njihovih podataka, oni ne govore (kao mnogi) triumfalističkim tonom o "pobjedi nad gluhoćom". Ali, razumljivo je, naglasak ipak stavljaju na uspjehe, a sažetiji su u opisivanju negativnih momenata. Zato preporučujemo pozorno čitanje i razmišljanje o svakom odgovoru, jer mnogo ima indikacija koje kazuju gdje za operaciju nema – indikacija.

preveo Andrija Žic

SVE O KOHLEARNOJ IMPLANTACIJI

kroz pitanja i odgovore

Što je kohlearni implantat?

To je jedna vrlo složena elektronska naprava koja može (barem većim dijelom, ako ne potpuno) zamijeniti kohleju, pužnicu (koju zovemo i Cortijev organ). I u slučaju kad su jako ili potpuno uništene stanice koje prihvaćaju zvučne podražaje, akustičke informacije transformirane u električne impulse preko kohlearnog implantata prenose se izravno na živac i preko njega do mozga.

Kako izgleda?

Naprava je sačinjena od vanjskog dijela i od unutrašnjeg dijela, koji se kirurški usađuje.

Vanjski dio sadrži

• mikrofon

• mali kompjuter (govorni procesor)

• odašiljač (koji je tankim kabelom spojen s mikrofonom i govornim procesorom)

Unutrašnji dio ima:

• prijamnik

• elektrode (njihov broj varira zavisno o modelu implantata)

 Unutrašnji dio, budući je malih dimenzija, može se usaditi i sasvim maloj djeci (1-2 godine).

Kako su spojeni vanjski i unutrašnji dio?

Uz pomoć magneta koji je ugrađen u odašiljač.

Unutrašnji dio u potpunosti je ispod kože pa nema nikakve izravnog spoja s vanjskim dijelom.

Kako funkcionira

Mikrofon sliči slušnom aparatu zaušnjaku, bez kukice, naslanja se na uho, hvata zvukove i šalje ih govornom procesoru. Ovaj procesor, koji se može nositi u džepu, obrađuje i kodira primljene električne signale. Oni preko mikrofona dolaze na odašiljač, a od njega na prijamnik koji je usađen ispod kože u koštanoj udubini: zatim signali idu u elektrode koje su usađene u unutrašnjost pužnice. Elektrode stimuliraju vlakna slušnog živca koji tada šalje poruku mozgu. Svaka elektroda daje zvučni osjet različite frekvencije (za duboke/visoke tonove), pa tako može prenositi govor (živac normalno ima preko 40.000 vlakana).

Kakva je razlika između slušnog aparata i kohlearnog implantata?

Slušni aparat pojačava zvučne signale koji podražuju neoštećene živčane stanice unutrašnjeg uha: pacijent koji npr. ima ostatke sluha samo na dubokim frekvencijama čut će jedino duboke tonove. Jasno je da nikakve koristi od aparata neće imati u slučaju totalne gluhoće.

Kohlearni implantat pretvara akustičke podržaje u električne signale, premošćujući oštećene strukture unutrašnjeg uha, pa stimulira izravno slušni živac; na taj način će pacijent, makar imao ostatke sluha samo za duboke frekvencije, ipak čuti zvukove srednje i visoke frekvencije. 

Kome implantat može koristiti?

Osobama, bilo djeci ili odraslima, koje su gluhe rođene ili su u životu izgubile sluh, a potpuno su gluhe na oba uha (izuzimaju se neki specifični slučajevi).

Može li se implantat ugraditi svim totalno ili duboko gluhim osobama?

Ne. Postoje zahtjevi koje treba strogo poštovati:

• Slušni živac, na koji se elektrode naslanjaju, mora biti sposoban prenositi zvukove u mozak, makar pritom bio samo mali broj živčanih vlakana u stanju reagirati na električne podražaje.

• Nužna je kompjutorizirana tomografija – TAC e/o magnetska rezonancija: tj. pretrage da bi se ocjenila prohodnost pužnice.

• Potrebne su tradicionalne pretrage kao za svaki zahvat s općom anestezijom.

 

Neuropsihijatrijski zahtjevi:

• ispitivanje kognitivnih funkcija (inteligencije)

• ispitivanje osjetilnih funkcija vizualnih i vizualno-motornih

• test osobnosti

• ocjena afektivnog sustava (tjeskobnost, depresija)

• ocjena motiviranosti za implantat.

Subjekt koji se sprema za implantaciju, kao i roditelji u slučaju pacijenta dječje dobi, moraju jasno shvatiti neke stvari:

• zahvat smanjuje, ali ne uklanja gluhoću

• intenzivna rehabilitacija nakon implantacije neophodna je

• zalaganje, povjerenje i volja preduvjeti su za postizanje boljeg rezultata.

NIKAD ne treba pristupiti implantaciji ako ovi koncepti nisu shvaćeni i prihvaćeni.

Logopedski uvjeti:

• ocjena slušnih sposobnosti

• test čitanja ili čitanja govora s usta

• ocjena razine memorije

• ispitivanje poznavanja jezika s fonetičkog, morfosintatičkog i leksičkog aspekta (jako važno kod djece)

• psiho-pedagoški profil.

Sva ispitivanja se provode boravkom u bolnici preko dana, osim u posebnim slučajevima. Kad je sve obavljeno, ekipa specijalista donijet će odgovarajuću odluku.

Je li kohlearna implantacija težak kirurški zahvat?

Nije, ako je obavlja iskusni kirurg za uho 

Kako se obavlja operativni zahvat?

Radi se s pomoću  mikroskopa, uz opću anesteziju; uključeni su ovi kirurški postupci:

• urez iza i iznad uha

• pripremanje ulaza u unutrašnje uho s pronalaženjem okruglog prozorčića kroz koji će se elektrode uvesti u pužnicu

• pripravljanje udubine kao ležišta prijemnika

• uvođenje elektroda

• ispitivanje refleksa stremena radi ocjene funkcionalnosti implantata

• fiksiranje prijemnika i šavovi.

Koji su rizici kirurškog zahvata?

Isti kao kod bilo koje kirurške operacije na uhu, provođene uz opću anesteziju. Svjetska literatura zabilježđila je neke komplikacije: meningitis, paraliza mišića lica (jedno i drugo vrlo rijetko), ponekad smetnje okusa i ravnoteže, veoma rijetko pojačanje tinitusa (šumova u ušima). Iako obvezno treba upoznati pacijenta s mogućim komplikacijama, važno je naglasiti da se negativni aspekti implantacije javljaju veoma rijetko i često ih je moguće u kratkom vremenu ukloniti.

Aktiviranje elektroda - koliko vremena nakon operacije?

Nakon 20 – 30 dana. Već tijekom kirurške intervencije i prije otpuštanja ipak se provjerava funkcioniranje elektroda (što je važno i s psihološkog aspekta za pacijenta). 

Što je to programiranje (mapping)?

To je regulacija, prilagodba, kohlearnog implantata. Temelji se na ispitivanju praga minimalne i maksimalne čujnosti te na raspoređenosti po frekvencijama zvučnog signala na aktivne elektrode. Ovo reguliranje obavljat će se vremenski više ili manje često, sa svrhom da se slušna percepcija prilagodi potrebama svakog pojedinca.

Zašto je rehabilitacija neophodna?

Zato da bi se osoba s implantatom, koja je ranije izgubila sluh, ponovno prilagodila svijetu zvuka, koji je različit od onoga koji je ranije upoznala; i da bi se dijete koje je rođeno gluho ili postalo gluhim prije nego je upoznalo govor, naučilo slušati, analizirati i usvajati (interiorizirati) zvuk  da bi tako moglo razvijati verbalni govor.

Seanse održava logoped vježbama slušne stimulacije stupnjevanim po težini. Pojedinac s implantatom prvo će se uvježbati u percepiranju zvukova i buke ambijenta (zvonce na vratima, telefonsko zvonce, cvrkutanje ptica, lajanje psa, glasovi, glazba, itd.) zatim  u prepoznavanju prozodije govora (trajanja slogova, ritma, intonacije, akcentuacije, itd.) te na kraju riječi i rečenica. 

Kad se radi o djetetu logopedska terapija obavljat će se korištenjem veoma jednostavnih zvukova i  riječi koje odgovaraju uzrastu djeteta; a sve će se pružati kroz igru, uz igračke, slike i jasne crteže.

Koliko vremena traje rehabilitacija?

Seanse (u trajanju od oko 1 sata) u početku su svakodnevne, zatim dvotjedne pa dvomjesečne za osobe koje žive blizu Centra za implantaciju. Daljnje kontrole bit će u razmacima po rasporedu, Kad je riječ o djeci, razumljivo je da će terapija biti intenzivnija i  vremenski duža.  

Kvare li se implantati često?

Ne, otprilike u 2% slučajeva. Najčešće se odnose na kabel i prenosnik. Ako se pokvari unutrašnji dio (što se jako rijetko događa) potrebna je nova kirurška intervencija. 

Kakve mjere opreza su potrebne onome tko nosi implantat?

Kad pere kosu ne smije previše snažno trljati operirani dio glave, vanjski dio aparata ne smije smočiti, niti dopustiti da mu padne na pod. Ne smije ga držati blizu izvora topline, a treba ga isključiti kad prolazi kroz ulaze s magnetskom kontrolom. U kliničkom pogledu, uz izvjesne mjere opreza, dopuštene su RM pretrage i analogni pregledi.

Hoću li se smjeti baviti športom?

Da, ako se ne radi o športovima gdje su mogući udarci u glavu (nogomet, hrvanje i sl.); a razumljivo je da je u nekim športovima (plivanje, skokovi) potrebno skinuti vanjski dio aparata.

Koliko košta implantat?

Oko 150 – 170.000 kuna, na što se dodaju troškovi rehabilitacije, koji su obično na teret zdravstvenog osiguranja.

Koliko godina traje implantat?

Teoretski, doživotno. Materijal od kojega je sačinjen unutrašnji dio ne troši se i prilagođuje se okolnom tkivu. Tehnološki napredak odnosi se u biti na vanjski dio, koji se može usavršavati boljom kodifikacijom i minijaturizacijom. Pacijent će moći iskoristiti ove elemente jednostavnom zamjenom vanjskog dijela aparata.

Utječe li broj elektroda na učinak implantata?

Ne. Važno je da se pri svakoj implantaciji uvede u pužnicu najveći broj elektroda i da  budu regulirane tako da prenose signale različitih frekvencija. 

Postoji li dobna granica za implantacije?

Ne. Implantati se stavljaju djeci od 8 -10 mjeseci i starcima od 85.

Zašto je važno rano staviti implantat gluhorođenom djetetu koje je sluh izgubilo u prvim godinama života?

Zato jer su prve godine života najvažnije  za razvoj ne samo jezika, već i svih živčanoosjetnih funkcija; ovaj period je uistinu faza najveće plastičnosti mozga.

Može li se predvidjeti kakva će biti korist od implantata?

Samo djelomično, jer mnogo faktora utječe na rezultat. 

Sigurni pozitivni faktori jesu ovi:

• vrijeme nastupanja gluhoće (u prednosti su oni koji su tijekom života izgubili sluh)

• trajanje gluhoće (bolje ako je bilo kraće)

• uzrok gluhoće

• količina preostalih živčanih vlakana u unutrašnjem uhu (preživjele živčane strukture)

• broj umetnutih elektroda

• njihov položaj u pužnici. 

a kod djeteta:

• dob kad je postavljen implantat (što ranija intervencija, tim bolji rezultati.)

• tip  odgoja i obrazovanja (prednost ako je oralističko)

• podrška obitelji

• vrsta komunikacije

Drugi faktori nemaju sigurnu prognostičku vrijednost, kao npr. intelektualni i kulturni nivo, spol.

Dobiva li se implantacijom normalan sluh?

Ne, implantat ne zamjenjuje normalno uho. Ovo mora od samog početka svakome biti jasno.

Koje zvukove i šumove ću moći čuti?

Prema onome što kazuju osobe koje su dobile implantat, čuje se sve, ili skoro sve: zvuk koraka, glasovi, telefonski signal, zvonce na vratima, sirene, zviždanje, cvrkutanje ptica, vjetar, itd. U početku svi će zvukovi izgledati slični; nakon vježbe i iskustva postat će jasniji i različitiji.

Kako ću čuti svoj glas?

Drugačije nego ga pamtite (ako ste sluh imali pa izgubili); drugačije nego ste ga zamišljali (ako ste rođeni gluhi). Nakon nekoliko tjedana bit će prirodniji; slušni sustav se lako prilagođuje novim akustičkim parametrima.

Kako ću čuti glas drugih?

Pacijenti koji su prije čuli kažu da se boja tuđeg glasa ne razlikuje mnogo od stvarnosti: od početka je moguće razlikovati razne glasove, bilo muške ili ženske.

Pomaže li implantat u kontroli vlastita glasa?

Da; pojedinac je u stanju shvatiti govori li se glasno ili tiho pa prilagoditi svoj glas bučnosti ambijenta.

Mijenja li se glas gluhorođenog djeteta nakon implantacije?

Što je više vremena prošlo od rođenja, to je teže postići poboljšanje; dijete koje je rano dobilo implantat (2/3 godine) nauči spontano, preko implantata, kontrolirati ne samo svoj glas, već i artikulaciju.

Kako ću čuti riječi?

Više od 50% pacijenata s implantatom je u stanju, bez čitanja s usta, prepoznati prilično velik broj riječi i rečenica (od 20 do 95%). U razgovoru, osobito u bučnom ambijentu i tamo gdje je više osoba, skoro uvijek je neophodna i pomoć oka (čitanja s usta).

Mogućnost korištenja telefona?

Korist od implantata pri korištenju telefona veoma varira; sve osobe s implantatom mogu čuti kad telefon zvoni, znak zauzetosti i slobodne linije, glasove, trajanje razgovora. Ne će tako dobro čuti govor. Na temelju našeg iskustva možemo kazati da 35% pacijenata može telefonom razgovarati s bilo kojom osobom, 47% s poznatim osobama, a 18% razgovara po međusobno dogovorenom ključu. 

Hoću li moći bolje pratiti govor s televizora?

Da, ako je na ekranu spiker pa govori svojim jezikom; inače implantat malo koristi zbog posljedica presnimavanja filmova i smetnji pozadinskih šumova.

Hoću li moći slušati glazbu?

Pacijenti koji su prethodno imali slušna iskustva izvješćuju da glazbu mogu hvatati, iako na drugačiji način nego je to normalno.

Može li implantat utjecati na smanjenje šumova u ušima (tinitus)?

Mnogi kažu da se šumovi smanjuju ili posve nestaju.

Raste li  sve više sposobnost slušanja od prvih dana pa dalje?

Da, ali tempo napretka je kod raznih osoba različit. Odrasla osoba koja je u prošlosti imala normalan sluh brže se i bolje prilagođuje električnom signalu pa postiže najbolje rezultate u vremenu od 12 do 18 mjeseci. Također i malo dijete (2-4 godinje), koje je rođeno gluho ili postalo gluhim prije nego je naučilo govor, napreduje u slušnoj percepciji od početka, što nije slučaj kod odraslih prelingvalno gluhih. Usprkos tome  i ovim pacijentima, od rođenja u tišini, slušanje znači čudesno iskustvo.

Hoće li komunikacija postati boljom, bez obzira na slušni rezultat?

Sigurno. Ima osoba s implantatom koje, bez obzira na to što malo riječi mogu prepoznati samim sluhom, ipak bez poteškoća razgovaraju kad gledaju lice sugovornika.

Osim koristi od boljeg slušanja koje druge koristi nudi implantat?

Korist se može vrednovati na temelju raznih parametara: po slušnim rezultatima, jezičnom razvoju, kvaliteti života, subjektivnom osjećaju zadovoljstva s obzirom na implantat.

Popravljanje kvalitete života, kao posljedice psihološke, socijalne i fizičke dobrobiti, izgleda da je jedan od aspekata koje najviše cijene korisnici implantata. Gluha osoba, koja je izašla iz svijeta tišine, koji je često tjeskoban pa tjera u izolaciju, ponovno stječe sigurnost, povjerenje u se, veću samostalnost, pa pronalazi snagu i želju za komuniciranjem i integriranjem u društvo.

Ovaj su tekst pripremili eksperti tvrtke 

Del Bo – Technologia per l'ascolto SAS, 

Via Bandello, Milano 

Prijevod s talijanskog: Andrija Žic 

Izdanje: Hrvatski savez gluhih i nagluhih

Povratak na sadržaj